Schmidt pred Vijećem sigurnosti: BiH prolazi kroz tihu dekonstrukciju države, a demokracija odumire

Sjednica je održana u jednom od najnapetijih političkih trenutaka nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, obilježenom najavom Schmidtova odlaska, blokadama državnih institucija i nastavkom sporova oko budućnosti međunarodnog nadzora u BiH.

Prije Schmidtova obraćanja zamjenica stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Anna Evstigneeva zatražila je njegovo izuzeće, nastavljajući stav Moskve da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika.

“Sigurnost stabilna, ali krhka”

U izvješću, koje obuhvaća razdoblje od 16. listopada 2025. do 15. travnja 2026. godine, Christian Schmidt navodi da ukupna sigurnosna situacija u BiH ostaje “stabilna, ali krhka”.

Naglasio je da stabilizacijska uloga EUFOR-a ostaje važna, posebno u suradnji s Uredom visokog predstavnika, dok političke krize i sporovi i dalje opterećuju funkcioniranje države, javlja N1 BiH.

Istodobno je upozorio da neslaganja oko Daytonskog mirovnog sporazuma nastavljaju utjecati na institucije BiH i “polako vode njihovoj dekonstrukciji”.

Oštre kritike vlastima Republike Srpske

Schmidt je naveo da vodstvo Republike Srpske nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uz “sve konfrontacijskiju političku retoriku” koja, prema izvješću, otvoreno cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Dodao je da se zastoj državnih institucija koristi kao argument za devoluciju nadležnosti prema nižim razinama vlasti i za tvrdnje da BiH nije održiva država.

Posebno je izdvojio odbijanje vlasti Republike Srpske da imenuju suce u Ustavni sud BiH, kao i odbacivanje odluka tog suda.

Dom naroda kao mehanizam blokade

U izvješću se navodi da je blokada najvidljivija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje se pravila o kvorumu koriste kao “mehanizam blokade”.

Zbog toga brojni zakoni usvojeni u Zastupničkom domu čekaju potvrdu u Domu naroda, uključujući i zakone potrebne za održavanje prve međuvladine konferencije s Europskom unijom i početak pristupnih pregovora.

Schmidt upozorava da i druge državne institucije trpe politički motivirane opstrukcije koje ih sprječavaju u izvršavanju ustavnih i zakonskih obveza.

Proračun kao alat slabljenja države

Visoki predstavnik ocijenio je da se proračun institucija BiH godinama koristi kao sredstvo njihova slabljenja.

Institucije BiH tijekom cijele 2025. godine bile su na privremenom financiranju, a isti problem nastavljen je i početkom 2026.

Prema izvješću, proračun državnih institucija više od desetljeća stagnira unatoč rastu obveza i inflaciji, dok proračuni entiteta značajno rastu.

Schmidt upozorava da se posljedice posebno osjećaju u sektorima obrane i sigurnosti.

Upozorenje zbog BHRT-a

U izvješću je posebno izdvojena financijska kriza BHRT-a.

Schmidt upozorava da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa predstavljao još jedan korak u procesu “puzajuće dekonstrukcije institucionalnosti države”.

Navodi i da sadašnji sustav javnog emitiranja, uspostavljen nakon rata kako bi se spriječila zloupotreba medija kakva je postojala početkom devedesetih, pokazuje ozbiljne slabosti.

Izbori u Republici Srpskoj i problemi integriteta

Schmidt se osvrnuo i na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske održane u studenome 2025. i veljači 2026. godine nakon pravomoćne presude Miloradu Dodiku.

Naveo je da je Središnje izborno povjerenstvo poništilo rezultate na dijelu biračkih mjesta zbog “raširene prijevare” i nepravilnosti.

Prema izvješću, izbori su pokazali ozbiljne slabosti izbornog sustava, uključujući lažno predstavljanje birača i glasanje bez valjane identifikacije.

Zbog toga je Schmidt ponovno podržao uvođenje tehnologija za identifikaciju birača i elektroničko brojanje glasova prije općih izbora 2026. godine.

Mediji pod pritiskom

U izvješću se navodi da je medijsko okruženje u BiH, posebno u Republici Srpskoj, i dalje ograničeno.

Schmidt upozorava na politički utjecaj nad javnim servisima i dijelom privatnih medija, kao i na zastrašivanje novinara kroz pravne pritiske, neprijateljsku retoriku dužnosnika i ograničavanje pristupa službenim događajima.

Dodatni problem, navodi se, predstavljaju smanjenja financiranja međunarodnih donatora za manje i neovisne medije.

“Tiho urušavanje demokracije”

U jednom od najoštrijih dijelova izvješća Schmidt navodi da BiH prolazi kroz “tiho urušavanje demokratskih standarda”.

Ocjenjuje da dio političkih elita prioritet daje očuvanju političke kontrole nad institucijama umjesto kompromisu, vladavini prava i europskim integracijama.

Korupciju opisuje kao “ozbiljan i trajan problem”, duboko ukorijenjen u javnim institucijama i svakodnevnom životu.

Schmidt također poručuje da, unatoč političkim krizama i “dekonstrukciji institucionalnog poretka”, građani, civilno društvo, lokalne zajednice i privatni sektor pokazuju “iznimnu društvenu otpornost” koja može pomoći zemlji da izađe iz stagnacije.